Gimnazija je prvih godina rada imala dosta bogatu biblioteku. Prvi bibliotekar Cetinjske gimnazije bio je Ilija Beara 1883. godine. Zakonom o ustrojstvu Gimnazije u Knjaževini Crnoj Gori, koji je stupio na snagu 1. septembra 1890. godine izričito je propisano da svaka Gimnazija treba da ima svoju biblioteku i to dva odjeljenja, jedno za nastavnike a drugo za učenike. Savjet gimnazijski određuje knjige iz kojih će se sastaviti odjeljenje za učenike i koji će se pod reversom davati učenicima za čitanje. Nadzor nad cijelom bibliotekom imao je jedan od nastavnika.

 

Nakon požara u Biljardi 1906. godine (u kojoj je bila smještena gimnazija) biblioteku je sređivao njen profesor Pero Bogdanović. Sav knjižni fond podijelio je na 36 naučnih struka, na posebnim listićima koje je on zvao "pasoš". Na svakom listiću je trebalo da se upiše ime pisca, naziv djela, gdje je štampano, godina štampanja, a osim toga, da na pasošu bude obilježen isti broj koji je obilježen na knjizi koja se popisuje.

 

Poslije Pera Bogdanovića za bibliotekara Cetinjske gimnazije došao je njen profesor Dušan Vuksan. On je bio veliki ljubitelj knjige, poznati istoričar i urednik "Zapisa". Vuksan je počeo odmah da sređuje biblioteku. On je realizovao Bogdanovićev plan katalogizacije biblioteke, nabavljen je pečat jajastog oblika: na njemu je pisalo "Knjaževske crnogorske Državne gimnazije Biblioteka". Izradio je inventar (katalog) školske biblioteke. Vuksan je bio od države prvi plaćeni bibliotekar, van državne i dvorske biblioteke u Crnoj Gori. Ona je interesantna za istoriju našeg bibliotekarstva po tome što je uvela kataloške listiće, klasifikaciju knjižnog fonda na 36 oblasti naučnog znanja, članarinu za besplatno korišćenje knjižnog fonda, čitaonicu i od 1910. godine dobila obavezni primjerak i imala plaćenog bibliotekara.I u tom vremenu u Cetinjskoj gimnaziji postojala je đačka knjižnica pod rukovodstvom jednog profesora, a posebno nastavnička knjižnica. Škola je obezbjeđivala novac za knjižnicu, a nadzorni nastavnik je birao knjige i to uglavnom prema ondašnjem nastavnom planu i programu.

 

Pored đačke knjižnice u Gimnaziji je postojalo literarno udruženje "Skerlić". Ono je bilo u rukama skojevaca. Uprava udruženja je formirala i svoju knjižnicu i čitaonicu. Knjižnica i čitaonica „Skerlić“ nije bila pod direktnim nadzorom nastavnika. Njome su rukovodili sami đaci i odabirali su knjige i časopise koje će nabaviti. Novčana sredstva za knjižnicu i čitaonicu "Skerlić" obezbjeđivali su sami učenici putem dobrovoljnih priloga i članarina.

 Nakon II svjetskog rata biblioteka Cetinjske gimnazije dijelila se na đačku, nastavničku i stručnu. Za vrijeme rata nestao je iz biblioteke jedan broj knjiga. Sve knjige koje su se nalazile u knjižnici su iznova inventarisane i presložene. Đačkom bibliotekom su upravljali učenici pod nadzorom nastavnika srpsko-hrvatskog jezika. Školske 1957/58. godine je izvršena bolja organizacija đačke biblioteke za korišćenje knjiga. Ustrojena je kartoteka po strogom azbučniku, zatim kartoni i evidencija o uzetim i vraćenim knjigama.

Stručna biblioteka je formirana u poslijeratnom periodu. Nju su sačinjavali pretežno školski udžbenici koji služe predmetnim nastavnicima kao priručnici. Bilo je nešto naučne i stručne literature i stručnih časopisa. Sadašnja biblioteka je nastala poslije integracije srednjih škola 1976. godine. Nalazi se u jednoj prostoriji, sa fondom od oko 24. 000 knjiga (zajedno sa legatom) koji je jedinstven za nastavnike i učenike. Biblioteka je snabdjevena enciklopedijama, rječnicima, stručnom literaturom, leksikonima i djelima obavezne lektire. Biblioteka posjeduje legat Branka Đ. Nikača, advokata i publiciste, koji je bio učenik ove škole. Legat je bogat i posjeduje raznovrsnu bibliotečku građu (enciklopedije, rječnike, leksikone, stručnu literaturu, beletristiku i časopise). Ovaj legat je smješten u posebnoj prostoriji, a bibliotečka građa se čuva pod određenim uslovima.

Posebne zasluge i zahvalnost za formiranje biblioteke ovakve kakva je danas i sređivanje bibliotečke građe po savremenom UDK sistemu dugujemo Novki Klać, koja na žalost nije više sa nama. Ona je ovdje bila bibliotekar punih 33 godine, od 1976. godine do 2009. godine. Nakon nje biblioteku je vodila Jovanka Živković, dok je sad bibliotekar Miroslav Perišić.