Pages

Istorijat

Istorijat Cetinjske gimnazije predstavlja nesumnjivo značajno poglavlje Crnogorske prosvjetno - kulturne i revolucionarne prošlosti. Period od 138 godina je veliki period u životu uže, a i šire zajednice u razvoju prosvjete, nauke, kulture i drugih segmenata društvenog života u kojima je Cetinjska gimnazija ostavila neizbrisiv trag. Činjenica je da je Javna ustanova 'Gimnazija' - Cetinje najstarija u Crnoj Gori, u granicama kakve je teritorijalno imala do 1918. godine i jedina do 1907. godine, kada je osnovana Podgorička gimnazija. Kroz njene klupe prošla je većina crnogorske inteligencije za posljednje dvije decenije 19. i u prvoj deceniji 20. vijeka, pa i u kasnijem periodu. Gimnazija je osnovana 1880. godine. Za 138 godina u Gimnaziji se obrazovalo desetine hiljada učenika i maturiralo 90 generacija. Mnogi učenici su kasnije postali istaknuti naučnici, umjetnici, književnici, publicisti, inžinjeri, pravnici, ljekari, profesori, političari, državnici, kulturni i javni radnici, sportisti i slično. Cetinjska gimnazija je tradicionalno imala stručan nastavni kadar, a od osnivanja do danas gimnazijom je rukovodilo 37 direktora. Velika zasluga za rad, ugled i afirmaciju naše škole pripada jednom od njenih osnivača i najzaslužnijih direktora Jovanu Pavloviću, koji je kao direktor i kasnije kao ministar prosvjete Crne Gore obratio posebnu pažnju Gimnaziji i učinio mnogo za njeno uređenje i prosperitet.

Cetinjska gimnazija osnovana je Odlukom Državnog savjeta u jesen 1880. godine, pod nazivom 'Knjaževsko - realna gimnazija'. Počela je sa radom bez ikakvih pisanih zakona i pravila. Tek na početku 1881. godine izrađen je i štampan prvi nastavni plan i program, po kome se radilo prvih pet školskih godina, tj. sve do 1885/86. godine, kada je nešto izmijenjen. Godine 1883. za prvog direktora škole postavljen je profesor Jovan Pavlović (1834-1892.), urednik 'Glasa crnogorca', a kasnije ministar prosvjete u Vladi Crne Gore. Tada je donesen 'Školski zakon za učenike gimnazije' (disciplinska pravila).

U početku škola je bila smještena u Cetinjskom manastiru gdje je bio otvoren i internat (Pitomački zavod) za učenike koji su dobijali državnu stipendiju. Školske 1880/81. godine u prvi razred je upisano 16 učenika, od kojih je samo šest školske 1883/1884. godine sa uspjehom završilo četvrti razred. Već te godine škola je imala 53 učenika i pet nastavnika.

Godine 1885. Gimnazija je programski prešla sa realne na klasičnu, da bi se dvije godine kasnije ponovo vratila na realnu. Sve do 1886/87. godine Gimnazija je imala četiri razreda, kada je otvoren peti razred, koji je iz nekih razloga, već iduće godine ukinut pa je Gimnazija ponovo svedena na četverorazrednu. Takvom je ostala sve do 1902/03. godine, kada je iz niže prerasla u višu gimnaziju.

Samo prve četiri godine Gimnazija je radila u Cetinjskom manastiru. Godine 1884. premještena je u prizemlje Vladičine biljarde, u kojoj je ostala sve do 1915. godine. Od 1915. do 1918. godine, zbog okupacije Crne Gore od strane Austrije, škola nije radila. Škola ponovo počinje sa radom 1919. godine u prestolonasljednikovom dvoru (sada 'Plavi dvorac'), gdje ostaje do oktobra 1947. godine, kada se preseljava u novu zgradu, u kojoj se i sada nalazi.

Od prvih godina rada do 1896/97. godine broj učenika nije prelazio 100. Od tada se broj učenika sukcesivno povećavao, da bi školske 1909/10. godine ukupno imala 306 učenika. Te godine održan je prvi ispit zrelosti koji je polagalo 14 maturanata. Prva crnogorska matura predstavljala je značajan društveni događaj, te je maturskom ispitu prisustvovao i Kralj Nikola i sam postavljao pitanja. Svih 14 maturanata (abiturijenata) kralj je odlikovao medaljom za revnost i svima dodijelio stipendije za školovanje u inostranstvu.

Sve do školske 1907/08. godine, gimnaziju su pohađali samo muškarci, jer su ženska djeca imala svoju školu Djevojački institut. Međutim, te godine u gimnaziju se počinju upisivati i ženska djeca. Pošto je broj upisanih učenica stalno rastao, školske 1921/22. godine na Cetinju je otvorena ženska gimanzija koja je radila do 1925/26. godine, kada je zatvorena, pa su učenice počele pohađati školu zajedno sa muškarcima.

U periodu drugog svjetskog rata, veliki doprinos u oslobođenju zemlje dali su učenici Cetinjske gimnazije zajedno sa svojim profesorima. Na spomen ploči koja se nalazi u zgradi škole ispisano je 381 ime hrabro poginulih učenika Cetinjske gimnazije, koji su dali svoje živote za odbranu domovine. Od 1307 narodnih heroja bivše Jugoslavije, Cetinjska opština je dala 48, a preko 30 njih su učenici Cetinjske gimnazije, od kojih je 20 maturiralo u njoj. U obnovi i izgradnji zemlje učestvovao je veliki broj njenih đaka, koji su u kasnijem periodu nizali razne pobjede na polju nauke, kulture, umjetnosti.

FAQ

Zvijezda neaktivnaZvijezda neaktivnaZvijezda neaktivnaZvijezda neaktivnaZvijezda neaktivna

lorme

Xpert Slider

Zvijezda neaktivnaZvijezda neaktivnaZvijezda neaktivnaZvijezda neaktivnaZvijezda neaktivna

lorem

Teachers Panel

Zvijezda neaktivnaZvijezda neaktivnaZvijezda neaktivnaZvijezda neaktivnaZvijezda neaktivna
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Fusce at purus quis enim sollicitudin tempus. Aliquam imperdiet elit sit amet diam hendrerit, eget rutrum mauris volutpat. Quisque semper tortor sed auctor aliquet. Sed scelerisque, tellus id pharetra lacinia, felis eros semper velit, et rhoncus metus elit sit amet lectus. Donec condimentum sit amet massa convallis adipiscing. Sed ut pharetra lectus. Ut lacinia dolor erat, eget posuere nisi consectetur ac. Duis iaculis sed elit at tincidunt. Praesent iaculis ornare enim nec tempor. Aenean sit amet tempus nunc, at varius est. Nulla porttitor placerat dolor quis blandit. Donec nec sollicitudin purus, ac faucibus magna. Etiam ut varius purus.

Potkategorije